Na sam Dan grada i novigradskog patrona sv. Pelagija, 28. kolovoza, u novigradskom Centru za manifestacije i kulturu (CMIK) održana je svečana sjednica Gradskog vijeća.
Pozivu na sjednicu odazvali su se saborski zastupnici Emil Daus, Marin Lerotić, Anton Kliman, Katarina Nemet i Sanja Radolović, istarski župan Boris Miletić, predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva, brojni (grado)načelnici i drugi predstavnici istarskih gradova i općina te gradova-prijatelja, Iloka i Novigrada Dalmatinskog, zamjenica novigradskog gradonačelnika Vivijana Fakin, članice i članovi novigradskog Gradskog vijeća te predstavnici gradskih i županijskih ustanova, institucija, udruga i trgovačkih društava, kao i brojni Novigrađani i Novigrađanke.
Uvodni pozdrav u ime domaćina uputio je predsjednik Vijeća Vladimir Torbica, istaknuvši slikovito kako razlog uspjehu Novigrada leži u – kako je rekao – tri slova Z. „Zajedništvo, zajednica i zadovoljstvo osjećaju se u Novigradu, jer osluškujemo potrebe vlastitih sugrađana. Mi ne težimo biti „kao drugi“, niti se uspoređujemo s drugim susjednim gradovima. Mi želimo sačuvati dušu našega grada i vlastiti identitet, jer to je ono što Novigrad čini tako jedinstvenim“, zaključio je Torbica, zahvalivši na doprinosu gradskim vijećnicima koji su često jednoglasno prihvatili sve za grad i građane najvažnije odluke.
Skupu se obratio i župan Miletić, kazavši među ostalim da da je niz nezavisnih institucija i istraživanja u Hrvatskoj, prema brojnim kriterijima i pokazateljima, proglasilo Novigrad najboljim ili jednim od najboljih gradova za život u RH.
Kako je i uobičajeno u ovoj prigodi, gradonačelnik Anteo Milos u svom je govoru prenio najvažnije aktivnosti i rezultate rada gradske uprave u proteklih godinu dana, kao i planove za razdoblje koje slijedi.
– Novigrad je najmanji od 10 gradova u Istarskoj županiji i po svojoj površini i po broju stanovnika. Veličina teritorija i brojnost stalnog stanovništva često predstavljaju izazov u stvaranju društvenih i gospodarskih resursa, bez kojih je teško ostvariti rast i privući nove stanovnike u naš grad. Upravo s takvim ciljem, od samog formiranja samostalne općine 1993. godine pa sve do danas, nastojali smo ulagati u projekte podizanja društvenog standarda i izgradnju javne infrastrukture. Uz mnogo izazova kroz sve te godine izgrađene su i neke od danas kapitalnih infrastruktura za funkcioniranje grada – muzej Lapidarium, gradska knjižnica, sportska dvorana, nova lučica na Porporeli, sustav javne odvodnje, građevinski deponij i reciklažno dvorište, sve do zadnjeg ulaganja u ovaj moderni kulturni centar. Zahvaljujući ovim, ali i mnogim drugim javnim i privatnim ulaganjima, Novigrad je danas uređeni grad, grad koji dobro živi, koji se razvija, i u kojem i ove godine bilježimo pozitivne gospodarske i demografske pokazatelje“, istaknuo je Milos, dodajući:
– Kroz sve te godine ulagali smo i u programe predškolskog odgoja, obrazovanja, socijalne i zdravstvene skrbi, u brigu o okolišu i o mnoge druge programe i aktivnosti naših udruga i ustanova, a sve sukladno zakonskim obavezama i mogućnostima. Zahvaljujući dobrim proračunskim prihodima, a na temelju stvarnih potreba, u nekim smo segmentima preuzeli i ulogu države u financiranju javnih usluga. Od sufinanciranja rada i smještaja policije, sufinanciranje timova hitne pomoći, pa sve do izgradnje pulske Opće bolnice i Specijalne bolnice Martin Horvat u Rovinju. Ovo su samo neki od pozitivnih i rekao bih odgovornih primjera kako u Istri zajednički ulažemo u bolji društveni standard.
– A zajedničkim radom na lokalnom nivou siguran sam da možemo brže i racionalnije koristiti resurse koje imamo na raspolaganju. Zajedno s drugim općinama i gradovima već dugi niz godina upravljamo komunalnim tvrtkama, vatrogasnom zajednicom, opskrbom vodom, obrazovanjem, zdravstvenom i socijalnom skrbi, a naša je namjera i dalje jačati integraciju i postignutu suradnju. Želimo iskoristiti i mogućnosti koje nudi Nacionalni plan oporavka i otpornosti i kroz funkcionalno povezivanje sa susjednim JLS-ima stvoriti potrebne preduvjete za jačom funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom države kojoj vjerujem svi težimo. Cilj ovakve zajedničke suradnje je stvaranje boljih uvjeta i boljeg standarda naših građana. Zato s velikom radošću pozdravljam i suradnju Istarske županije, Talijanske unije i Grada Novigrada na projektu izgradnje nove zgrade Talijanske osnovne škole u Novigradu. Zahvaljujući višegodišnjim naporima konačno smo dočekali i taj dan. Prije točno tri dana potpisan je sporazum koji će omogućiti izgradnju škole na jeziku talijanske manjine. Zahvaljujem svima koji su doprinijeli ovom izuzetno važnom projektu, a posebno županu Miletiću, gospodi Tremulu i Corvi iz Talijanske unije i potpredsjedniku Hrvatskog sabora i zastupniku talijanske manjine Furiju Radinu, naglasio je gradonačelnik.
Kao drugu važnu temu istaknuo je projekt subvencionirane stanogradnje Grada Novigrada-Cittanova, u okviru kojega je u novu zgradu u Stancijeti ove godine uselilo 9 mladih novigradskih obitelji. „S ovim programom nastavit ćemo i u 2023. godini, a ponudit ćemo i druge oblike subvencija za stjecanje prvog doma“, najavio je Milos.
– Još jedna važna točka su naši vrtići, koji su prošireni s dvije nove vrtićke grupe početkom pedagoške godine. Demografski pokazatelji u našem gradu su pozitivni, broj novoupisane vrtićke djece iz godine u godinu raste, stoga ćemo nastojati u što skorijoj budućnosti osigurati uvjete za još dvije vrtićke skupine, prenio je gradonačelnik, dodajući: „Osim ovih ulaganja u javnu društvenu infrastrukturu važna je i potpora i suradnja koju ostvarujemo s realnim sektorom. Usprkos pandemiji, ratnim zbivanjima i rastućoj inflaciji, lokalno gospodarstvo se uspješno oduprlo tim izazovima te na tragu ove odlične turističke sezone pokazuje dobre znakove oporavka. Optimizam u opravak gospodarstva temeljimo prije svega na dosadašnjim rezultatima, na broju novootvorenih tvrtki, povećanju plaća i proračunskih poreznih prihoda, ali i na novim projektima i investicijama koje su najavljene u privatnom sektoru. Dodatni poticaj gospodarskim aktivnostima omogućiti će i nova prostorno planska dokumentacija poslovnih zona. U protekloj smo godini na zahtjev naših poduzetnika usvojili izmjene dva urbanistička plana. Poslovnu zonu Vidal proširili smo za 3 hektara i stvorili potrebne preduvjete za 10 novih građevinskih čestica proizvodno-uslužne namjene. Već na jesen na području ove radne zone kreće izgradnja dviju novih proizvodnih hala. Radna zona Vidal jedna je od uspješnijih na području istarske županije sa svojih preko 500 zaposlenih u 25 tvrtki i raduje nas i ova najava novih ulaganja u proizvodne kapacitete. Dovršene su i izmjene urbanističkog plana poslovne zone Vinjeri, u kojoj će biti smješteni i novi trgovački i uslužni sadržaji koji danas nedostaju na našem području, dok se na području poslovne zone Bužinija očekuje izgradnja novog benzinskog servisa.“
– Prostorno planska dokumentacija važan je instrument i u zaštiti prostora i u borbi protiv bespravne gradnje. Na području Novigrada značajnijih primjera takve izgradnje nema, ali pojavu bespravne gradnje izvan građevinskih područja ipak možemo očekivati u budućnosti. Razlog tome prvenstveno su postupci usitnjavanja i parcelacije poljoprivrednih površina s ciljem buduće gradnje, a što smo evidentirali i na našem području. Zadnjim izmjenama zakona o poljoprivrednom zemljištu sredinom ove godine takve su parcelacije ipak ograničene ili potpuno zabranjene i to upravo zahvaljujući inicijativi koja je krenula iz naše županije. Same izmjene zakona neće biti dovoljne, ali predstavljaju važan korak naprijed u zaštiti vrijednosti koju teritorij sa svojim poljoprivrednim i šumskim površinama ima za Istru, upozorio je Milos.
Istaknuo je i kako su pred nama početkom iduće godine i neke važne promjene koje će utjecati na sve nas, promjene koje znače konačnu integraciju u europske institucije, ali koje nose i određene izazove po pitanju očuvanja i upravljanja teritorijem i njegovim prirodnim resursima. „Početkom 2023. RH ulazi u euro zonu, a konačno ulazimo i u Schengenski prostor. Ovo su pozitivne promjene i mi ih svakako pozdravljamo, pogotovo s aspekta ovog pograničnog kraja u kojem je granica svakodnevni životni problem za naše ljude. Također, početkom 2023. godine ističe 10-godišnji moratorij na prodaju poljoprivrednih površina strancima. Iako je država uvela određene mehanizme radi zaštite poljoprivrednog zemljišta, realno je očekivati kako će strancima naše nekretnine upravo zbog ulaska u euro i schengenski prostor postati još privlačnije i dostupnije. Pogotovo se to odnosi na vrijedno i visokovrijedno poljoprivredno zemljište koje je osnova razvoja poljoprivrede ovoga kraja. Zato moramo biti na oprezu, ali istovremeno možemo biti zadovoljni zbog svega što je do sada u Istri učinjeno po pitanju poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredne politike u Istri posljednjih 30-ak godine dale su odlične rezultate i na tome moramo ustrajati. Zahvaljujući takvim politikama zasađeno je na tisuće hektara novih nasada, obnovljene su mnoge do tada zapuštene površine i Istra danas nije sinonim samo za turizam, već je Istra danas brendirana regija kao vrhunska maslinarska i vinarska destinacija na karti Europe i svijeta. Ovo su važne teme i zato želim istaknuti da smo i na našem području u posljednjih 20 godina praktično svo državno poljoprivredno zemljište stavili u proizvodnu funkciju. Radi se o gotovo 600 hektara zemljišta. Istovremeno su i mnogobrojni privatni posjedi uređeni i privedeni proizvodnji. I to nam se višestruko vratilo kroz zapošljavanje, prepoznatljivost i uređenost teritorija i kroz vrhunske proizvode naših sve mnogobrojnijih vinara i maslinara“, podsjetio je Milos.
Osvrnuo se potom i na nekoliko najvažnijih kapitalnih projekata koji su dovršeni u prethodnoj godini ili su u visokoj fazi realizacije.
– Godina je to koju ćemo – među ostalim – pamtiti i po početku jedne od najvećih komunalnih investicija u novijoj povijesti grada, rekonstrukciji infrastrukture starogradske jezgre i dogradnji pročistača otpadnih voda, vrijednoj preko 150 milijuna kuna. Radovi predviđaju temeljitu rekonstrukciju i dogradnju postojeće kanalizacijske mreže, izgradnju i rekonstrukciju vodovodne mreže te izgradnju oborinske kanalizacije na području starogradske jezgre, u nekim prigradskim naseljima, ali i na području susjedne Općine Brtonigla koja nam je partner u ovom projektu. Također, projektom je predviđeno i parterno uređenje ulica unutar starogradske jezgre kao i uređenje Velikog trga. Po završetku ove investicije, 2024. godine, sva odvodnja s područja Novigrada i Brtonigle bit će povezana na novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda smješten u Kastaniji. Osim ove investicije u proteklih smo 12 mjeseci realizirali i druge projekte koji su dovršeni prije same turističke sezone. U dijelu prometne infrastrukture najznačajnija investicija je dovršetak uređenja parkirališta nadomak Mandrača, dugo godina znanog kao – „bijeli parking“. Asfaltirano je oko 3.200 četvornih metara parkirne površine s ukupno 140 parkirnih mjesta.
U neposrednoj blizini parkirališta uređeno je i šetalište između Parka Irme Benčić i Prolaza Venecija sa pješačkom zonom i nogostupom. Na jesen nastavljamo sa uređenjem tog dijela grada u smjeru prema crkvi gospe Karmelske i prolazu prema parku Kule.
I u prigradskim naseljima nastavili smo s ulaganjem u komunalnu infrastrukturu. Osim više manjih ulaganja u pješačke i prometne površine, velika investicija, vrijedna oko pet milijuna kuna, provedena je u naselju Stancija Bružada. Ulaganjem u novu prometnicu, fekalnu odvodnju, proširenje vodovodne mreže i izgradnju javne rasvjete u potpunosti je komunalno opremljen i ovaj dio naselja Dajla.
Na području istog naselja uređeno je i dječje igralište u Maredi, novi fitness centar na Belvederu i zamijenjena podloga sa umjetnom travom na igralištu sportskog centra u Dajli.
Svoje je prigodno obraćanje gradonačelnik završio riječima: „I ove smo godine napravili mali korak naprijed u stvaranju boljih uvjeta za rad i život naših sugrađana. Godina koja je pred nama donosi nam brojne izazove vezane uz porast cijena energenata i inflacije, ali donosi i neke nove projekte koji će doprinijeti rastu i razvoju našega grada. Navest ću dogradnju muzeja Gallerion, uređenje glavnog gradskog trga, novih poslovnih prostora na autobusnom kolodvoru, kao i izgradnju važnog projekta komunalne lučice u Dajli.
I dalje želimo biti sredina u koju se rado i s razlogom dolazi, ali i sredina u koju se ljudi vraćaju i ostaju živjeti. Zato želim još jednom zahvaliti svim našim sugrađanima za sve dobro i pozitivno što je i u protekloj godini učinjeno za naš grad i za bolji život u njemu. Večeras će najzaslužniji među njima dobiti najviša gradska priznanja i upućujem im zahvalu i čestitku jer su društvenim angažmanom i poslovnim rezultatima doprinijeli ugledu i uspjesima našega grada.“
Na samome kraju svog govora Milos je uputio i nekoliko posebnih zahvala: „Zahvale za dugogodišnju suradnju i uspješno vođenje naših javnih ustanova idu i ravnateljicama Osnovne škole Rivarela gđi. Davorki Parmać i Doma umirovljenika Novigrad gđi. Ines Mika, a povodom njihovom odlaska u zasluženu mirovinu. Želim ovim putem zahvaliti i Paoli Legovich Hrobat za njezin veliki doprinos kao predsjednice novigradske Zajednice Talijana. Paola je napustila to čelno mjesto nakon gotovo 20 godina, ali i dalje ostaje važnom točkom naše zajednice.“ Tom prigodom posebne poklone i buket cvijeća u znak zahvalnosti, Parmać i Legovich Hrobat, koje su bile na svečanoj sjednici, uručila je zamjenica gtradonačelknika Fakin.
Gradonačelnikov govor bio je potom popraćen video prezentacijom najvažnijih projekata i investicija Grada u proteklih godinu dana, kao i onih planiranih za razdoblje koje tek slijedi.
Video prezentaciju važnijih projekata i investicija pogledajte OVDJE.
Ovaj kratki film mogao se kasnije, tijekom večeri, pogledati i na ekranu TV-a u ulaznom holu CMIK-a, na kojem se prikazivao i video o rekonstrukciji zgrade starog kina u multimedijalni centar, kao i video o obnovi nekad zapuštene zgrade Ville Rainis u suvremeni heritage hotel Palazzo Rainis, koji je od ove sezone otvorio vrata gostima.
Video prezentaciju obnove Ville Rainis u heritage hotel Palazzo Rainis pogledajte OVDJE.
Drugi dio svečane sjednice bio je posvećen dobitnicima gradskih priznanja. Najviše gradsko priznanje, Mauricijev ciborij, dobila je dr. med. Dragica Đurđević, za iznimno životno postignuće u području zdravstva i socijalne skrbi. Plakete Grada Novigrada-Cittanova dobili su: OPG Mihelić za višegodišnji doprinos i postignuća iz područja gospodarstva i zaštite okoliša; trgovačko društvo Kopterm d.o.o. za višegodišnji doprinos i postignuća iz područja gospodarstva; obrt Transporti Stankić za višegodišnji doprinos i postignuća iz područja gospodarstva; te Lovačko društvo Patka za višegodišnji doprinos u području zaštite prirode i životinja. Svaki od laureata predstavljen je kratkim filmićem, nagrade su laureatima uručili Milos, Torbica i Fakin, a u ime svih nagrađenih zahvalu je uputila dr. Đurđević.
Filmove o laureatima pogledajte ovdje: dr. Dragica Đurđević / LD Patka / Transporti Stankić / Kopterm / OPG Mihelić
Dodajmo kako je svečana sjednica započela himnom RH i Istarske županije koje je izvela Karla Havić, uz klavirsku pratnju Lorenza Radovića, oboje glazbeno stasalih u okviru buzetske udruge Mali veliki mikrofon.
