Na sam dan Grada i novigradskog patrona sv. Pelagija, 28. kolovoza, u Gradskoj vijećnici održana je svečana sjednica Gradskog vijeća.
Iz epidemioloških razloga održana je u nešto smanjenom obimu no što je to uobičajeno, uz manji broj uzvanika i sadržaje prilagođene aktulanoj epidemiološkoj situaciji.
Sjednici su – pored članica i članova Gradskog vijeća, te novigradskog gradonačelnika Antea Milosa i njegove zamjenice Sonje Šikanić – kao gosti prisustvovali zamjenica župana Istarske županije Giuseppina Rajko, saborska zastupnica Katarina Nemet, predstavnici gradova i općina Bujštine, vijećnica u Skupštini Istarske županije Eleonora Kotiga Vaš, te novigradski župnik Maksimilijan Buždon.
Uvodni pozdrav u ime domaćina okupljenima je uputio predsjednik Vijeća Vladimir Torbica, a kako je i uobičajeno u ovakvim svečanim prigodama, gradonačelnik Milos u svom je govoru prenio najvažnije aktivnosti i rezultate rada gradske uprave u proteklih godinu dana, kao i nastojanja i planove za razdoblje koje slijedi.
U uvodu svog obraćanja osvrnuo se na aktualnu situaciju COVID-19 epidemije: „COVID je tu već neko vrijeme, promijenio nam je mnoge stečene navike, ali i uz sve probleme koje je stvorio, na neki je način donio i više reda i mirnoće u naše živote. Shvatili smo da ne treba uvijek trčati punom snagom da bi stigli do cilja. Chi va piano va sano e va lontano, kaže stara mudra izreka. Budimo mudri i mi, slušajmo i što drugi kažu i donosimo najbolje odluke za nas i za našu zajednicu. Zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije sanirat ćemo još niz godina i ako smo od ovog iskustva nešto naučili i zrelije sagledavamo naše prioritete, naša prijateljstva i naše međusobne odnose, onda ćemo vrlo skoro iz ovoga izaći i bolji i jači.
Želim se zato danas još jednom zahvaliti svim našim zdravstvenim radnicima, volonterima i volonterkama Crvenog križa i Dobrovoljnog vatrogasnog društva, članovima Stožera Civilne zaštite koji su i u Novigradu pokazali spremnost, znanje i odgovornost prema zajednici u kojoj žive. Cijela Istra može biti ponosna na odgovorno i savjesno ponašanja svojih građana i na rad sustava koji brine o zdravlju i sigurnosti građana Istre. Još jednom smo pokazali da smo korak ili dva ispred drugih i da se ne moramo bojati jeseni i zime koji su pred nama.“
Komentiravši utjecaj epidemije na rad i aktivnosti gradske uprave, Milos jer naglasio: „COVID je očekivano ostavio traga i na radu javne uprave. Mnoge je naše projekte usporio ili zaustavio, rad sa strankama je otežan, dotok novca je smanjen, ali nakon pregleda učinjenog i rezimiranja rezultata u proteklih 12 mjeseci možemo biti zadovoljni načinom kako smo radili i vodili grad. Bez obzira na trenutne poteškoće globalnog gospodarstva, financijska stabilnost Grada je i u proteklih 12 mjeseci bila dobra. Ipak, posljedice krize osjećamo već sada i posljednjih šest mjeseci bilježimo značajan pad po svim vrstama prihoda. Prema trenutnim projekcijama našim građanima ni u slijedećem rebalansu proračuna nećemo uskratiti ništa od stečenog standarda prije pandemije. To se odnosi na financiranje svih osnovnih ali i nekih dodatnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju, socijali, zdravstvu, kulturi i sportu.
Umanjenje prihoda uravnotežit ćemo smanjenjem rashodovne strane u raznim programima (kao što su zabavni programi, razne manifestacije ili opremanje komunalnom infrastrukturom), a dio debalansa rješen je kreditnim zaduženjem za kapitalne projekte. Na žalost, sve nećemo moći održati kao do sada i toga moramo biti svijesni. Kao posljedica krize pojavit će se i nove potrebe i zato treba ostati realan u prihvaćanju obaveza i težiti objektivnoj raspodjeli tereta između javnog i privatnog sektora.“
U svom je obraćanju zatim podsjetio na neke od najvažnijih realiziranih projekata u prethdnih godinu dana: „rošle jeseni nastavljeni su radovi na uređenju državne ceste na dionici od Celege do Stancije Roželo. Dionica duga 2,4 km dovršena je ovog proljeća i vrijedna je investicija Hrvatskih cesta na našem području. Ovim zahvatom zaključena je druga faza rekonstrukcije dionice D75 kroz teritorij Grada Novigrada i pred nama je u narednih nekoliko godina najzahtjevniji dio dionice do Antenala i ušća rijeke Mirne. Od prometne infrastrukture za istaknuti je i uređenje parkirališta Mandrač. Na površini od oko 4.000 m2 Grad je zajedno s gradskim poduzećima 6. maj i Neapolis uložio oko milijun i pol kuna u uređenje 140 parkirnih mjesta u neposrednoj blizini starogradske jezgre. Ovo je bila prva faza uređenja parkirališta s javnom rasvjetom, a ukoliko ekonomske prilike budu dozvolile, slijedeće godine dovršili bi započete radove postavljanjem završnog asfaltnog sloja.
Otvaranjem reciklažnog dvorišta Salvela grad je dobio još jedan važan segment u procesu zbrinjavanja i recikliranja otpada. Reciklažno dvorište prostire se na površini od 2.500 m2 i realizirano je zahvaljujući sufinanciranju fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i ukupne je vrijednosti 2,3 milijuna kuna. Uporedo s otvaranjem reciklažnog dvorišta gradska uprava Grada Novigrada-Cittanova sprovela je edukaciju o održivom gospodarenju otpadom za područje cijele Bujštine, osim grada Umaga. Projekt edukacije financirao je također FZOEU, u ukupnom iznosu od 600.000 kuna. Treći projekt na području zbrinjavanja otpada kojeg smo realizirali u protekloj godini je postavljanje polupodzemnih spremnika na području naselja Mareda i Novigrad. Postavljeno je osam kompleta spremnika s videonadzorom, svaki vrijedan 150.000 kuna.
Višegodišnja ulaganja u projekte zaštite okoliša nastavili smo realizacijom druge faze ugradnje LED rasvjete. Nakon prve faze 2016. Godine, kada je zamijenjeno skoro 900 natrijevih rasvjetnih tijela štedljivijom i ekološki prihvatljivijom LED rasvjetom, ove smo godine zamijenili i preostalih 750 rasvjetnih tijela.
Spomenut ću i sanaciju novigradskog lukobrana, naše dige, koja je oštećena nakon velikog nevremena prošle jeseni, te sanaciju crkve Svete Agate i uređenje okolnog zida starog gradskog groblja. U ova dva zahvata uloženo je oko 600.000 kuna, uz veliku pomoć Lučke uprave Umag-Novigrad i Ministarstva regionalnog razvoja.“
Gradonačelnik Milos podsjetio je i na jednu od realiziranih aktivnosti, vrlo važnu za novigradske poljoprivrednike: „Za pohvaliti je svakako i sanaciju vinograda zaraženih zlatnom žuticom. Intervencijom države skoro 40 hektara zapuštenih vinograda na državnom zemljištu sanirano je i pripremljeno za sadnju novih nasada. Zahvaljujući i tom ulaganju vrijednom dva milijuna kuna Grad je raspisao natječaje za zakup 118 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Interes za zemljištem je izuzetno velik i do kraja godine očekujemo dovršetak natječaja i potpisivanje ugovora za zakup zemljišta.“
Na kraju ovog rezimea Milos je podsjetio da su krajem veljače ove godine započeli radovi na obnovi i nadogradnji gradskog kina i budućeg kulturnog centra grada. „Radovi vrijedni skoro 13 milijuna kuna dobro napreduju i prema planu novi objekt trebao bi biti dovršen početkom prosinca ove godine“, najavio je Milos.
U svom govoru osvrnuo se i na odlične demografske rezultate: „Svi navedeni projekti, kvalitetna prostorno-planska dokumentacija, jasni razvojni planovi, kao i sustavno višegodišnje ulaganje u razvoj i uređenje grada, doprinijeli su i ovogodišnjim odličnim demografskim podacima. Porast broja djece govori nam da je cjelokupna gospodarska i društvena klima pozitivna, a činjenica da smo u 2019. bili jedan od samo 10 gradova u RH s pozitivnim prirodnim prirastom potvrđuje ovu tezu. Pored toga i rezultati izbora portala Gradonačelnik.hr u kojem smo drugu godinu za redom bili finalisti u sve tri kategorije (kvaliteta života, gospodarstvo, obrazovanje i demografija) pokazuju da znamo i da samo kvalitetnim radom možemo biti rame uz rame s najboljima. Da bi dosegnuti standard održali i ubuduće treba čvrsto podržati važnost ulaganja u obrazovanje i u mlade“, istaknuo je Milos, podsjetivši na projekt nove Talijanske osnovne škole kao i na projekt proširenja dječjeg vrtića, kao dvije temeljne zadaće u narednom razdoblju.
U nastavku svog obraćanja gradonačelnik je najavio neke od projekata čija realizacija slijedi u narednom razdoblju: „Prvi na redu je projekt izgradnje treće zgrade u okviru projekta subvencionirane stanogradnje (SUS) u Stancijeti, koji ima sve potrebne dozvole i za koji se trenutno prikupljaju ponude radi formiranja cijene izgradnje. Vjerujem da interes među mladima i dalje postoji i da će i treći projekt poticane stanogradnje biti uspješan. Uz to ćemo do proljeća dovršiti i uerđenje tri nova stana u Salveli, koji su namijenjeni socijalno potrebitima i kadrovskim potrebama Grada.
Lučica Dajla također je pred ishodovanjem građevinske dozvole u narednih mjesec dana. Financiranje ove javne infrastrukture očekuje se iz državnog proračuna ili iz sredstava Nove europske prespektive. Nastavljamo i s izgradnjom sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Natječaji za nadogradnju uređaja i rekonstrukciju sustava unutar starogradske jezgre su u tijeku i ovisno o pravomoćnosti postupaka već ove zime možemo očekivati početak radova.“
Govoreći o budućim projektima Milos je istaknuo: „Realnost vremena u kojem živimo primorala nas je da od nekih projekata u ovom trenutku i odustanemo, a neki će morati sačekati bolja vremena sa stabilnijom financijskom situacijom. Spomenut ću samo neke od tih projekata, kao što su opločenje gradskog trga i ulica starogradske jezgre, uređenje novog gradskog muzeja, treća faza uređenja ulice Murvi, uređenje Strade Kontese…“
Milos se osvrnuo i na aktualne odnose unutar EU, kao i na sredstva iz EU fondova za koja bi Hrvatskoj trebala pripasti u narednom razdoblju: „Kriza koja je zadesila cijeli europski kontinent s jedne je strane ponovno pokazala razjedinjenost ili veliku želju za suverenošću pojedinih zemalja. Neki su to nazvali i pomanjkanjem solidarnosti unutar Europske unije, koja bi trebala čvršće i jače djelovati u korist svih svojih članica, bez obzira na ekonomsku razvijenost. Danas moramo konstatirati da te jednakosti nema u onoj mjeri koju očekujemo. Čak su i mnoge odluke o režimu prolaska granica unutar država članica naglasile velike razlike u europskim politikama. Ipak, jedna stvar daje nadu da Europa ima veće izglede za opstanak nego što ovo post Brexit-Covid vrijeme govori. Riječ je o novoustanovljenom fondu za pomoć u krizi koj je formiran dogovorom svih članica i koji daje nadu i za neke buduće dogovore unutar bogatog i siromašnog dijela Unije. I tu treba reći bravo onima koji su zastupali naše interese u Bruxellesu. Republika Hrvatska je s dobivenih skoro 22 milijarde eura u slijedećih sedam godina jedna od pobjednica raspodjele, kakva nije viđena u povijesti Unije. Sada je na nama da budemo brzi u provedbi i solidarni u korištenju tih sredstava“, istaknuo je gradonačelnik, dodajući: „Brzina raspolaganja ovom financijskom pomoći je presudna. Novih investicija trenutno nema na vidiku i ponestaje novaca u opticaju, a pred nama je teško razdoblje u kojem će mnoge tvrtke otići u stečaj i mnogi ostati bez posla.
Osvrnuo se i na najavljene reforme: „Ono što me smeta me kao dužnosnika lokalnog ranga je najavljena reforma lokalne samouprave kojom država želi smanjiti navodnu „rastrošnost“ onih koji već sada malo imaju i malo troše. Teži se smanjenju broja zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana te broja vijećnika u lokalnim i regionalnim skupštinama. Ova je reforma predstavljena kao jedna od glavnih poluga u smanjenju javne potrošnje u ovim kriznim vremenima. Smatram da je to pogrešno i da bi racionalnije i logičnije bilo definirati limit plaća ili naknada za svaku JLS, umjesto da opet zadiremo u ingerencije lokalne samouprave i u osnove demokracije, smanjenjem broja predstavnika građana koji odlučuju na lokalnoj i regionalnoj razini.
Svaka ušteda i racionalizacija je dobrodošla ali one političare koji potiču ovakve reforme trebalo bi podsjetiti da „riba smrdi od glave“ i da je jedina prava reforma provedba fiskalne i funkcionalne decentralizacije države“, zaključio je Milos, te na samome kraju zahvalio predsjedniku Gradskog vijeća, vijećnicama i vijećnicima na podršci i odličnoj suradnji u ovom mandatu koji se – podsjetio je – polako primiče kraju, istaknuvši kako je siguran da će i ubuduće njihov rad biti u korist grada i njegovih građana.
