Jedan od zasigurno najatraktivnijih dijelova novigradskih zidina, onaj uz samu morsku obalu, odnosno šetnicu i plažu na potezu od ulice Torci do Rivarele, ovih je dana primjereno i vrlo atraktivno osvijetljen, čime u večernjim odnosno noćnim satima ovaj dio gradskih bedema poprima posebno dojmljivu vizuru. Na tom je prostoru ugrađeno 40 led rasvjetnih tijela koja s određenim razmakom zidine osvjetljavaju vertikalno, odozdo prema gore, te time dodatno naglašavaju njihovu arhitektonsku upečatljivost.
Što se izvođača i vrijednosti investicije tiče, recimo kako je rasvjetna tijela u iznosu od 114 tisuća kuna dobavila tvrtka Eltor, dok je radove na instalaciji led rasvjete vrijedne 26,5 tisuća kuna obavila novigradska NOXA. Investicija je financirana proračunom Grada Novigrada-Cittanova za 2012. godinu.
Ovim zahvatom učinjen je veliki iskorak u primjerenoj i kvalitetnoj valorizaciji i prezentaciji novigradskih zidina kao jednog od najznačajnijih spomenika povijesne baštine ovoga grada. Povijesni značaj gradskih bedema najbolje se može iščitati na temelju povijesne terminologije koja tumači, ukratko rečeno, da je grad ono mjesto koje je opasano zidinama i ima samostalnu upravu. Novigrad je imao i jedno i drugo. O tome nam govori sačuvani manuskript “Statuto Municipale Decret:, Ter:, Sentenze, Sovrane Ducali, e Conseg: della citta di Cittanova” iz 1754. godine, a sadrži prijepis novigradskog statuta iz 1401. godine. Kao osnovni pravni akt koji uređuje zakonodavni život jedne zajednice i ukupnu pravnu proceduru te jurisdikciju, statut svjedoči o tome da je Novigrad početkom 15. stoljeća imao status grada-komune. Na više mjesta u Statutu se spominju i novigradske zidine te briga gradskih vlasti oko njihova održavanja.
Dakako da su Novigrad i njegove zidine stariji od spomenutog datuma. Zidine sa zupčanim kruništem izgrađene su u sredini XIII. Stoljeća, a obnavljane su u raznim razdobljima. Ojačane su okruglim renesansnim kulama, a uz bivša glavna gradska vrata stoji starija četverokutna kula. Treba ovome pridodati i da Novigrad već od ranog srednjeg vijeka bilježi invazije (Hrvati, Saraceni) koje su vjerojatno rezultirale stalnim obnovama i ojačanjima zidina. Stjecajem povijesnih okolnosti današnji izgled novigradskih zidina gotovo u cijelosti pripada razdoblju mletačke uprave. U malom i gotovo uvijek presiromašnom mletačkom Novigradu (za razliku od Novigrada iz karolinškog doba kada je bio bogato upravno središte) naravno da zidine nisu projektirali velikani mletačke vojne inženjerije, već je to djelo lokalnih majstora koji su dugo i uporno, na svoj arhaični način, podizali i popravljali visoke zidine građene od priklesanog lomljenca s karakterističnom “merlaturom”. Uz siromaštvo i inerciju ovdje je zacijelo bila u pitanju i svojevrsna tradicija. U idućim stoljećima bilježimo velike radove izgradnje i popravka zidina koje zorno dokumentiraju grbovi podestata tog razdoblja. Oni su se nalazili – a dijelom se još i danas nalaze – na gradskim zidinama. U novom vijeku, ponajviše zbog opasnosti od Turaka, podestati nastavljaju s popravkom i izgradnjom sustava novigradskih fortifikacija, što je također dokumentirano značajnim materijalnim ostacima i pisanim izvorima. Iako su težišta Uskočkog i Kandijskog rata bila daleko od Novigrada, ipak je opasnost od pljačkaškog pohoda s mora bila izrazito prisutna. Nesretni Novigrad nije mimoišla ni jedna od spomenutih opasnosti. Osobito je teško stradao u iznenadnoj turskoj provali u grad, koja se zbila 1687. godine. Posljednju su ulogu zidine odigrale u doba kontinentalne blokade i napoleonskih ratova, kada su Francuzi održavali bateriju pokraj biskupske palače. Nakon toga, sve do najnovijeg doba i prvih konzervatorskih zahvata, one su Novigrađanima služile kao “kamenolom”, tj. izvor građevnog materijala za zidanje kuća.
Naravno da bi se o zidinama mogle napisati mnoge priče. Jedna od tih mogla bi govoriti o njima kao najcjelovitjem novigradskom arhitektonskom spomeniku. No prije svih priča, naše zidine svjedoče o vremenu koje je za nama, o bogatoj novigradskoj kulturno-povijesnoj baštini koja ne pripada samo autohtonom prostoru: ispreplitanjem uzajamnih odnosa i utjecaja ona postaje sastavnim dijelom ne samo hrvatskih već i evropskih povijesnih zbivanja. Naposljetku, zidine govore i o identitetu Novigrada koji, svjestan svoje prošlosti, nastoji sačuvati njezine vrijednosti i značenja za buduća pokoljenja.
Ovaj vrijedni spomenik kulturno povijesne baštine Novigradu je među ostalim priskrbio i prestižno članstvo u svjetskoj organizaciji gradova opasanih zidinama (Walled Towns Friendship Circles – WTFC), koje je Novigrad član od lipnja 2005. godine.
